SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

RIJEKA

 

 

 

 

 

        OPERATIVNI SUSTAVI: LINUX I MAC OS

 

 

 

Kolegij: Informatička tehnologija

Profesor: Doc.dr.sc. Slavomir Vukmirović

Studenti:  grupa-STARCI

                  Ivan Milevoj, 23308

                  Gjimi Deda, 23548

                  Ivan Grabar, 23500

                  Nenad Đuranović, 23509

                  Deni Ćorić, 23499

Smjer: Menedžment

 

 

 

 

 

 

 

Rijeka, ožujak 2008.

LINUX

 

 

Linux je jezgra, ali također i popularan naziv slobodnog unixoidnog operacijskog sustava GNU/Linux. Ime Linux, jezgra je dobila po svom izvornom autoru Linusu Torvaldsu. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, unixoidi - operacijski sustavi kompatibilni s Unixom - u pravilu nisu bili primjenjivi ni korišteni za kućnu upotrebu, već samo za istraživačke i uredske poslove. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na MINIX ali i na SunOS (danas Solaris), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je objavio izvorni kod na internet (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv pa je pravedno reći da linux jezgra nije samo Linusovo djelo, nego zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operativni sistem nastao na linux jezgri je djelo zajednice programera/hakera. Linux je slobodan softver, dok brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za korištenje poslužili su kao platforma za rast globalne zajednice suradnika - korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime.

 

Linus Torvalds - autor Linux jezgre

 

Linus Torvalds - autor Linux jezgre

 

Povijest i sadašnja pozicija Linuxa

Linux je nastao 5. listopada 1991. Tog je dana izašla prva službena verzija Linuxa - 0.02. Od tada broj ljudi koji radi na Linuxu, bilo kao programeri (razvijatelji kernela ili Linux aplikacija) stalno raste. No, jezgra nije operativni sistem. Pojedinci sa raznih sveučilišta i programeri diljem svijeta spojili su linux jezgru sa programima iz nikad dovršenog GNU sistema i tako dobili funkcionalan operativni sistem. U tim ranim danima u linuxu se uglavnom radilo u tekstualnom promptu, ali već 1995-te je utemeljen KDE projekt koji je dao linuxu (ali i drugim UNIX-ima) vrhunski grafički desktop.

U ranim danima linux je služio kao eksperimentalni sistem koji su koristili studenti, hakeri, programeri i općenito ljudi jako orjentirani na rad s kompjutorima. Nije bilo šire komercijalne upotrebe. To se promjenilo sa nastankom Apache web servera, koji je zajedno sa linuxom pružio pouzdano i besplatno rješenje za tjeranje velikog broja web stranica. Napredovanje linuxa na desktopu ide puno sporije te je linux još uvijek rijetka pojava na kućnim i uredskim kompjutorima. Ipak, s vremenom je nastalo mnogo programa za linux (ali i ostale UNIXe) za razne svrhe: uredski paketi, web, razmjena datoteka i mail, PDF, gledanje i manipulaciju slikama, multimedija, prženje CD/DVDa te mnogi specijalizirani programi. Može se reći da danas za linux postoje svi potrebni programi za prosječnog kućnog i uredskog korisnika koji se ne igra i ne koristi svoj kompjutor za visoko specijaliziranu profesionalnu svrhu.

Prednosti Linuxa u usporedbi sa Windowsima su sve ono što jedan operativni sistem mora imati: brzina, stabilnost i sigurnost. Nedostatak upotrebe linuxa je slaba podržanost od strane informatičke industrije. Nažalost, drajveri za egzotični hardver nisu napravljeni, a tu je i veliki nedostatak profesionalnog softvera i igrica.

Prodor linuxa na desktop usporava činjenica da se igre uglavnom ne rade za linux, kao ni mnogi profesionalni programi, jer se korisnici linuxa ne doživljavaju kao tržište. Tu su i mnoge predrasude. Drugi veliki problem je prilično zatvorena i prema početnicima neprijateljski nastrojena linux zajednica. Osim pogrešnog stava prema početnicima, linux zajednica teško surađuje i sa velikim komercijalnim tvrtkama koje bi itekako mogle pomoći u podršci i širenju linuxa. Za to su zaslužni ekstremni stavovi po pitanju slobodnog softvera, kao i postojanje velikog broja distribucija (vidi dolje) i manjak standarda.

Ipak, polako ali sigurno, linux prodire na desktop. Do danas (ožujak 2007) je nastalo više linux distribucija prilagođenih početnicima. Izmišljen je i LiveCD, linux sistem koji se diže sa CD-a (ili DVD-a) te omogućuje isprobavanje linuxa bez pisanja po disku. Mnoge distribucije dolaze kao liveCD. U svijetu je linux postao veliki posao, i to ne samo među serverima. Nažalost, Hrvatska tu jako zaostaje za svijetom...

 

 

Tux - maskota Linuxa

 

Tux - maskota Linuxa

 

Nesuglasice oko naziva

Free Software Foundation, zaklada koja stoji iza projekta GNU, smatra da se naziv "Linux" može koristiti samostalno samo kad se govori isključivo o jezgri (eng. kernel) koju je stvorio Linus Torvalds. Budući da je Torvalds jezgru uklopio u operativni sustav GNU - kojem je nedostajala upravo jezgra - Free Software Foundation smatra da je ispravan naziv GNU/Linux (ili GNU+Linux), te da je to samo jedna od varijanti operativnog sustava GNU [1] . Dok neke distribucije jasno ističu naziv GNU/Linux - najistaknutiji primjer je Debian GNU/Linux - većina medija i korisnika koristi naziv Linux. Također, sam autor linux jezgre odbacuje naziv GNU/Linux.

 

Distribucije Linuxa

Distribucija je neka vrsta "slagalice" sastavljane od Linux kernela (sa driverima), GNU programa, Xorg grafičkog servera, grafičkog okruženja (npr. KDE) te programa za pojedine svrhe. Svaka distribucija je podešena prema željama autora i korisnika, za neku namjenu, sa specifičnim izgledom. Nemoguće je utvrditi točan broj distribucija, a ne postoji niti jasan kriterij što čini Linux distribuciju. Veliki broj distribucija kao i nepostojanje standarda - poput jedinstvenog načina instaliranja programa - mnogim korisnicima računala otežava prelazak na Linux, ali i komercijalnu upotrebu.

Distribucije se mogu podjeliti u tri osnovne skupine s obzirom kako se distribuira softver uz pojedinu distribuciju. Softver se može distribuirati u izvornom kodu (kao kod distribucije Slackware) ili u zato predviđenim paketima (koji sadrže izvršne verzije softvera ili pak skripte koje same instaliraju softver). Dva najčešća sustava za upravljanje paketima su rpm i dpkg pa se stoga distribucije koje ih koriste često nazivaju nazivaju RPM distribucije, odnosno distribucije temeljene na Debianu. U RPM spadaju RHEL, Fedora, PCLinuxOS, OpenSuse... dok u dpkg spadaju Debian, Ubuntu, Linspire, Mepis, Knoppix i mnogi drugi.

Ipak, većina distribucija samo su varijacije na temu neke od najraširenijih:

 

Glavne aplikacije za poslužitelje i korisnike

Uredske aplikacije

·        Thunderbird, KMail (mail klijenti)

·        Mozilla, Firefox, Opera (web preglednici)

·        Novel Evolution, PHProjekt

·        OpenOffice.org (uredski alati: uređivanje teksta, tablica, prezentacije, baza)

·        Gimp, Blender

·        AmaroK

Grafička okruženja

·        KDE

·        GNOME

·        Xfce

·        Fluxbox

Aplikacije za poslužitelje

·        Apache

·        PHP

·        Perl

·        mySQL, postgreSQL (baze podataka)

·        Postfix, Courier, Horde

·        proFTPd, vsFTP

·        VHCS

                      

Mac OS X

 

Mac OS X (izgovara se "Mac OS Ten" - X znači deset) je operativni sistem kojeg razvija američka kompanija Apple Inc. Ova firma također distribuira sistem kao zaseban softverski paket za Apple računare.

Iako baziran na kombinaciji multithreading-a, Mach 3.0 microkernel-a, FreeBSD servisa, specifičnog hardvera i SMP-sigurnih drajvera, danas se može reći da je ovo operativni sistem, koji i danas predstavlja jedan od najmoćnijih operativnih sistema kad je u pitanju obrada grafike i videa, naročito u profesionalne svrhe. Sve standardne UNIX alatke i skriptni jezici se nalaze na OS X-u i dostupni su preko terminala (editori: emacs, vim i ed; shell skripte uključujući bash (podrazumijevani shell), tcsh (csh), zsh i korn; alatke za menedžment kao cp, mv, ls i tar; skriptni jezici: Perl, PHP, tcl, Ruby i Python te nativna podrška za popularne Tcl/TK, TKInter i WxWidgets). Mac OS X je u prvoj liniji imao za cilj stvoriti platformu na kojoj će programeri, koristeći standardne kompajlere, moći da razvijaju Apple softver.

Mac OS X verzije

Mac OS X/10.0 (Čita)

21.ožujka. 2001. godine firma Apple Inc. je izdala novi operativni sistem pod nazovm Mac OS X, u verziji 10.0 (poznat pod nadimkom Čita en. Cheetah). Prvobitna verzija je bila spora, sa malo funkcija i imala je veoma malo aplikacija u vrijeme kad je izdata. Iako kritikovana od strane mnogih da ova verzija nije spremna za javnost, također je opšteprihvaćeno da je ova verzija imala veliku važnost u tome što je dala osnovu operativnom sistem kojeg treba poboljšavati. Samo izdavanje Mac OS X-a je opće prihvaćeno kao veliki uspjeh u Mac-ovoj sredini, jer napori da se promjeni Mac OS su se već vodili od 1996. i imali su veliki broj pehova. Nakon nekoliko manjih popravki, panika oko kernela je postala rijeđa, te je Mac OS X počeo dobivati pohvale u vezi stabilnosti u veoma ranoj fazi svog razvoja. Prvobitna kritika da je spor je ostala je još od prethodnog septembarskog izdanja Mac OS X Public Beta.

Mac OS X/10.1 (Puma)

25. septembra 2001. godine izašla je 10.1 verzija Mac OS Xa, pod nadimkom Puma, gdje je poboljšana brzina sistema, te sa dodatnim funkcijama koje su nedostajale is prvobitnog izdanja, poput mogućnosti puštanja DVDova (en. DVD playback). Apple je izdao Pumu kao besplatni upgrade postojećim korisnicima, mada je također izdao čitavu instalaciju korisnicima Mac OS-a. Međutim, otkriveno je da je upgrade verzija zapravo čitava instalacija koja se može koristiti i na Mac OS 9 sistemima ako se skloni određena datoteka. Apple je naknadno izdao verziju koja u stvarnosti bila smanjena verzija namjenjena samo za upgrade.

Mac OS X/10.2 (Jaguar)

Nakon Pume, Apple izdaje sljedeću verziju Mac OS X 10.2 sa nadimkom Jaguar. Ova verzija je imala znatno poboljšanje u brzini, novi i ljepši izgled, te razna druga poboljšanja na prethodnu verziju (sve u svemu nekih 150 po Apple-u). Neka od poboljšanja su:

Zanimljivo je da Mac OS X/10.2 nije nikad službeno nazvana Jaguar u Velikoj Britaniji zbog dogovora sa auto-kompanijom Jaguar iako su Apple-ove kutije i CD imali jaguarove tačke.

Nek smatraju verziju 10.2 kao prvo dobro izdanje Mac OS X-a, te zbog znatnih promjena u API-ju, podrška prethodnih verzija 10.0 i 10.1 više nepostoji od strane mnogih programa.

Također je zanimljivo da Happy Mac (tj. Sretni Mac), koji pozdravljao korisnike 18 godina u toku paljenja, je izbačen u ovoj verziji i zamjenjen sa velikim sivim Apple-ovim logom.

Mac OS X/10.3 (Panter)

Mac OS X verzija 10.3, pod nadimkom Panter, je izdata 24. oktobra 2003. Pored poboljšane brzine, također sadrži najbogatije poboljšanje GUI-ja. Ova verzija je sadržala skoro isti, ako ne i veći broj funkcija kao i prethodni Jaguar, međutim podrška za neke starije modele G3 računara, poput bęž PowerMac-ova i WallStreet PowerBook je izbačena. Neke od novih funkcija u Panteru su:

·                 poboljšanje Finder-a, uključujući šmirglovani metalni izgled, brza pretraga

·                 Exposé - novi sistem manipulacije i pregleda prozora

·                 brza promjena korisnika - gdje je moguće ostati logiran ako drugi korisnik želi          također da se logira

·                 iChat AV koji podržava video konferencije

·                 poboljšana podrška za PDF format

·                 ugrađen fax

·                 povećana saradnja sa Microsoft Windows

·                 Safari internet preglednik

·                 povećana brzina cijela sistema

 

Mac OS X/10.4 (Tigar)

Verzija Tigar, tj. Mac OS X/10.4 je izašla 29. aprila 2005 uz tvrdnju da sadrži više od 200 novih funkcija. Kao i sa prethodnom verzijom Panter i u ovoj verziji je prestala podrška za neke od starijih mašina, jer Tigar zahtijeva da mašina ima ugrađene FireWire interfejs. Neke od novih funkcija u Tigru su:

Verzija 10.4.4 je prva verzija Mac OS X koja sadrži univerzalni binarni kôd koji radi sa IBM-ovim PowerPC i Intel-ovim x86 čipovima koji su ugrađeni u nove verzije Macintosh računara.

Posljednja službena verzija Tigra je trenutno 10.4.7.

Screenshot Mac OS X/10.4 Tigra

 

Mac OS X/10.5 (Leopard)

Mac OS X 10.5, tkz. Leopard je najavljena na Apple-ovoj svjetskoj konferenciji za programere (en. Worldwide Developers Conference) 6. juna 2005 a prvo prikazivanje je održano na konferenciji u augustu 2006. Očekuje se da će ova verzija biti izdata javnosti krajem 2006. ili početkom 2007. godine, u približno isto vrijeme kad treba da izađe i Microsoft Windows Vista. Apple je izjavio da će ova verzija podržavati PowerPC i Intel x86 Mac računare.

5. aprila 2006. godine Apple je objavio applikaciju pod nazivom Boot Camp, koja dozvoljava korisnicima da instaliraju Mac OS X i Microsoft Windows operativne sisteme. Leopard distribucija će imati ovu aplikaciju.

 

Slika:All boxes of apple os x releases.jpg Kutije medija za Mac OS X verzije Cheetah/Puma, Jaguar, Panther i Tiger

 

Mac OS X alatke

·        Disk Utility - alatka za formatiranje/brisanje/kontrolu harddiska

·        Konzola (consol) alatka za pregledanje log datoteka

·        Terminal - alatka preko koje se izvršavaju komande kucanjem direktno preko terminala

·        Net Utility - alatka za kontrolu mreže

·        Printer Utility - alatka za podešavanje štampača